U matematici , niz je uređena lista objekata (ili događaja). To je svako preslikavanje N→ R. Kao i skup, niz sadrži članove (ili elemente), a njihov broj (koji može da bude beskonačan) se naziva dužinom niza. Za razliku od skupa, redosled članova niza je bitan, a isti element može da se pojavljuje više puta na različitim pozicijama u nizu.

Nizovi mogu da budu konačni ili beskonačni, kao što je niz  prirodnih brojeva N.

Prvi član niza obeležavamo sa a1, sledeći sa a2,…., opšti čan niza sa an.

Formalnija definicija konačnog niza čiji su članovi u skupu S je funkcija iz {1, 2, …, n} u S za neko n ≥ 0

Indeksi nizova mogu da počinju i od 0, pa je tada prvi element niza a0, sledeći a1

Konačni nizovi uključuju i prazan niz (), koji nema elemenata.

  Podniz datog niza je niz formiran od datog niza brisanjem nekih elemenata bez promene relativnih položaja preostalih elemenata.

Niz može biti:

monotono rastući: an<an+1

monotono opadajući :an>an+1

nerastući: an>=an+1

neopadajući: an=<an+1.

Karakteristični nizovi su aritmetički, geometrijski, fibonačijev…