Svrha i principi ocenjivanja

Kako bi se omogućila efikasnost učenja, nastavnik se rukovodi sledećim principima pri ocenjivanju:

1) pouzdanost: označava usaglašenost ocene sa utvrđenim, javnim i preciznim kriterijumima ocenjivanja;

2) valjanost: ocena iskazuje efekte učenja (ostvarenost ishoda, angažovanje i napredovanje učenika);

3) raznovrsnost načina ocenjivanja: izbor odgovarajućih i primena različitih metoda i tehnika ocenjivanja kako bi se osigurala valjanost, pouzdanost i objektivnost ocena;

4) redovnost i blagovremenost ocenjivanja, obezbeđuje kontinuitet u informisanju učenika o njihovoj efikasnosti u procesu učenja i efekat ocene na dalji proces učenja;

5) ocenjivanje bez diskriminacije i izdvajanja po bilo kom osnovu;

6) uvažavanje individualnih razlika, obrazovnih potreba, uzrasta, prethodnih postignuća učenika.

Predmet i vrste ocenjivanja

Učenik se ocenjuje iz predmeta i vladanja, u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom.

Ocena je opisna i brojčana.

Praćenje razvoja i napredovanja učenika u dostizanju ishoda i standarda postignuća, kao i napredovanje u razvijanju kompetencija u toku školske godine obavlja se formativnim i sumativnim ocenjivanjem.

Formativno ocenjivanje, u smislu ovog pravilnika, jeste redovno i plansko prikupljanje relevantnih podataka o napredovanju učenika, postizanju propisanih ishoda i ciljeva i postignutom stepenu razvoja kompetencija učenika. Sastavni je deo procesa nastave i učenja i sadrži povratnu informaciju nastavniku za dalje kreiranje procesa učenja i preporuke učeniku za dalje napredovanje i evidentira se u pedagoškoj dokumentaciji nastavnika.

Na osnovu podataka prikupljenih formativnim ocenjivanjem mogu se izvesti ocene koje se unose u knjigu evidencije o obrazovno-vaspitnom radu (u daljem tekstu: dnevnik rada), u skladu sa kriterijumima propisanim ovim pravilnikom.

Pod podacima, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se podaci o znanjima, veštinama, angažovanju, samostalnosti i odgovornosti prema radu, a u skladu sa školskim programom.

Sumativno ocenjivanje, u smislu ovog pravilnika, jeste vrednovanje postignuća učenika na kraju programske celine, modula ili za klasifikacioni period iz predmeta i vladanja. Ocene dobijene sumativnim ocenjivanjem su, po pravilu, brojčane i unose se u dnevnik rada, a mogu biti unete i u pedagošku dokumentaciju.

Formativno i sumativno ocenjivanje deo su jedinstvenog procesa ocenjivanja zasnovanog na unapred utvrđenim kriterijumima.

Ocena

Ocena predstavlja objektivnu i pouzdanu meru ostvarenosti propisanih ciljeva, ishoda učenja, standarda postignuća i razvijenih kompetencija, kao i napredovanja i razvoja učenika i pokazatelj je kvaliteta i efikasnosti zajedničkog rada nastavnika, učenika i škole u celini.

Ocena je javna i saopštava se učeniku odmah po sprovedenom postupku ocenjivanja, sa obrazloženjem.

Ocenom se izražava:

1) ostvarenost ciljeva i propisanih, odnosno prilagođenih standarda postignuća, dostizanje ishoda i stepena razvijenosti kompetencija u toku savladavanja programa predmeta;

2) angažovanje učenika u nastavi;

3) napredovanje u odnosu na prethodni period;

4) preporuka za dalje napredovanje učenika.

Ostvarenost ciljeva i propisanih, odnosno prilagođenih standarda postignuća, dostizanje ishoda i razvijanje kompetencija u toku savladavanja programa predmeta procenjuje se na osnovu: ovladanosti pojmovnom strukturom i terminologijom; razumevanja, primene i vrednovanja naučenih postupaka i procedura i rešavanja problema; rada sa podacima i informacijama; interpretiranja, zaključivanja i donošenja odluka; veština komunikacije i izražavanja u različitim formama; ovladanosti motoričkim veštinama; izvođenja radnih zadataka.

Angažovanje učenika obuhvata: aktivno učestvovanje u nastavi, odgovoran odnos prema postavljenim zadacima, saradnju sa drugima i pokazano interesovanje i spremnost za učenje i napredovanje.

Napredovanje u odnosu na prethodni period iskazuje se ocenom, čime se uvažava ostvarena razlika u dostizanju kriterijuma postignuća.

Preporuka za dalje napredovanje učenika jasno ukazuje učeniku na to šta treba da poboljša u narednom periodu i sastavni je deo povratne informacije uz ocenu.

Brojčane ocene su: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).

Učeniku se ne može umanjiti ocena iz predmeta zbog odnosa učenika prema vannastavnim aktivnostima ili neprimerenog ponašanja u školi.

 

Kriterijumi brojčanog ocenjivanja

 

Kriterijum je objektivna mera na osnovu koje se procenjuje uspešnost učenika u ostvarivanju obrazovnih ishoda i razvijanju kompetencija. Kriterijumi su definisani tako da uključuju i elemente opštih i međupredmetnih kompetencija i usaglašavaju se sa ishodima predmeta i modula.

 

Ocenu odličan (5) dobija učenik koji je u stanju da:

1) primenjuje znanja, uključujući i metodološka, u složenim i nepoznatim situacijama; samostalno i na kreativan način objašnjava i kritički razmatra složene sadržinske celine i informacije; procenjuje vrednost teorija, ideja i stavova;

2) bira, povezuje i vrednuje različite vrste i izvore podataka;

3) formuliše pretpostavke, proverava ih i argumentuje rešenja, stavove i odluke;

4) rešava probleme koji imaju i više rešenja, vrednuje i obrazlaže rešenja i primenjene postupke;

5) izražava se na različite načine (usmeno, pisano, grafički, praktično, likovno i dr.), uključujući i korišćenje informacionih tehnologija i prilagođava komunikaciju i način prezentacije različitim kontekstima;

6) vlada motoričkim veštinama koje zahtevaju složenije sklopove pokreta, brzinu i visok stepen koordinacije; vlada motoričkim veštinama tako što kombinuje, reorganizuje sklopove pokreta i prilagođava ih specifičnim zahtevima i situacijama tako da dela efikasno;

7) samostalno izvršava složene radne zadatke poštujući standardizovanu proceduru, zahteve bezbednosti i očuvanja okoline, pokazuje inicijativu i prilagođava izvođenje, način rada i sredstva novim situacijama;

8) doprinosi grupnom radu produkcijom ideja, inicira i organizuje podelu uloga i zadataka; uvažava mišljenja drugih članova grupe i pomaže im u realizaciji njihovih zadataka, posebno u situaciji „zastoja“ u grupnom radu; fokusiran je na zajednički cilj grupnog rada i preuzima odgovornost za realizaciju produkata u zadatom vremenskom okviru;

9) utvrđuje prioritete i rizike i na osnovu toga planira i organizuje kratkoročne i dugoročne aktivnosti i određuje potrebno vreme i resurse;

10) kontinuirano pokazuje zainteresovanost i odgovornost prema sopstvenom procesu učenja, uvažava preporuke za napredovanje i realizuje ih.

 

Ocenu vrlo dobar (4) dobija učenik koji je u stanju da:

1) logički organizuje i samostalno tumači složene sadržinske celine i informacije;

2) povezuje sadržaje i koncepte iz različitih oblasti sa situacijama iz života;

3) poredi i razvrstava različite vrste podataka prema više kriterijuma istovremeno;

4) zauzima stavove na osnovu sopstvenih tumačenja i argumenata;

5) ume da analizira problem, izvrši izbor odgovarajuće procedure i postupaka u rešavanju novih problemskih situacija;

6) izražava se na različite načine (usmeno, pisano, grafički, praktično, likovno i dr.), uključujući i korišćenje informacionih tehnologija i prilagođava komunikaciju zadatim kontekstima;

7) vlada motoričkim veštinama koje zahtevaju složenije sklopove pokreta, brzinu i visok stepen koordinacije;

8) samostalno izvršava složene radne zadatke prema standardizovanoj proceduri, bira pribor i alate u skladu sa zadatkom i zahtevima bezbednosti i očuvanja zdravlja i okoline;

9) planira dinamiku rada, organizuje aktivnosti u grupi, realizuje sopstvene zadatke imajući na umu planirane zajedničke produkte grupnog rada;

10) planira i organizuje kratkoročne i dugoročne aktivnosti, utvrđuje prioritete i određuje potrebno vreme i resurse;

11) kontinuirano pokazuje zainteresovanost za sopstveni proces učenja, uvažava preporuke za napredovanje i uglavnom ih realizuje.

 

Ocenu dobar (3) dobija učenik koji je u stanju da:

1) razume i samostalno objašnjava osnovne pojmove i veze između njih;

2) razvrstava različite vrste podataka u osnovne kategorije prema zadatom kriterijumu;

3) ume da formuliše svoje stavove, procene i odluke i objasni način kako je došao do njih;

4) bira i primenjuje odgovarajuće postupke i procedure u rešavanju problemskih situacija u poznatom kontekstu;

5) ume jasno da iskaže određeni sadržaj u skladu sa zahtevom i na odgovarajući način (usmeno, pismeno, grafički, praktično, likovno i dr.), uključujući korišćenje informacionih tehnologija;

6) izvodi osnovne motoričke veštinama ugledajući se na model (uz demonstraciju);

7) samostalno izvršava rutinske radne zadatke prema standardizovanoj proceduri, koristeći pribor i alate u skladu sa zahtevima bezbednosti i očuvanja zdravlja i okoline;

8) izvršava dodeljene zadatke u skladu s ciljevima, očekivanim produktima i planiranom dinamikom rada u grupi; uvažava članove tima i različitost ideja;

9) planira i organizuje kratkoročne aktivnosti i određuje potrebno vreme i resurse;

10) pokazuje zainteresovanost za sopstveni proces učenja, uvažava preporuke za napredovanje i delimično ih realizuje.

 

Ocenu dovoljan (2) dobija učenik koji je u stanju da:

1) poznaje i razume ključne pojmove i informacije i povezuje ih na osnovu zadatog kriterijuma;

2) usvojio je odgovarajuću terminologiju;

3) zaključuje direktno na osnovu poređenja i analogije sa konkretnim primerom;

4) sposoban je da se opredeli i iskaže stav;

5) primenjuje odgovarajuće postupke i procedure u rešavanju jednostavnih problemskih situacija u poznatom kontekstu;

6) ume jasno da iskaže pojedinosti u okviru određenog sadržaja, držeći se osnovnog zahteva i na odgovarajući način (usmeno, pismeno, grafički, praktično, likovno i dr.), uključujući i korišćenje informacionih tehnologija;

7) vlada osnovnim motoričkim veštinama i realizuje ih uz podršku;

8) uz instrukcije izvršava rutinske radne zadatke prema standardizovanoj proceduri, koristeći pribor i alate u skladu sa zahtevima bezbednosti i očuvanja zdravlja i okoline;

9) izvršava dodeljene zadatke isključivo na zahtev i uz podršku ostalih članova grupe; uvažava članove tima i različitost ideja;

10) planira i organizuje kratkoročne aktivnosti na osnovu zadatih uslova i resursa;

11) povremeno pokazuje zainteresovanost za sopstveni proces učenja, a preporuke za napredovanje realizuje uz stalno praćenje.

 

Ocenu nedovoljan (1) dobija učenik koji ne ispunjava kriterijume za ocenu dovoljan (2) i ne pokazuje zainteresovanost za sopstveni proces učenja, niti napredak.